Istra kamen - Obrada i prodaja kamena

Granit

Granit je učestao i veoma raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena. Obično su srednje do krupno kristalasti, a mogu biti ružičasti do tamnosivi, što ovisi o njihovom kemijskom i mineralnom sastavu. Obično se pojavljuje u obliku batolita, koji grade čitave kontinente. Ponekad ga možemo naći u cirkularnim depresijama okruženim lancem brežuljaka formiranim metamorfnom aureolom - hornfelsom, koji nastaje na kontaktu vrućeg intrudirajućeg magmatskog tijela i okolne stijenske mase.

Granit je gotovo uvijek masivan, čvrst i tvrd, zbog čega je vrlo raširena njegova uporaba kao građevinskog (tehničkog) i arhitektonskog (ukrasnog) kamena. Prosječna gustoća granita je 2.75 g·cm−3, ali varira od 1.74 g·cm−3 do 2.80 g·cm−3. Riječ granit potječe iz latinskoga jezika, što upućuje na krupnozrnatu strukturu te kristalinske stijene.

Mramor

Mramor (latinski marmor < iz grčkog) je zransto-kristalični vapnenac s primjesama, nastao metamorfozom karbonatnih prolita (sedimentnih stijena vapnenaca i dolomita) pri uvjetima povišene temperature i litostatskog tlaka. Čisti mramor snježnobijele je boje, primjese metalnih oksida daju mu žutu, smeđu ili crvenkastu boju, grafit, ugljen i bitumen sivu ili crnu, a klorit zelenkastu boju. Ako se po mramornim pločicama (prirodnim) prolije klorovodična kiselina razvija se ugljikov(IV) oksid. Mramor je metamorfna stijena, zrnate (granoblastične) strukture i homogene teksture, koja sadrži kalcit i/ili dolomit, a od primarnih nečistoća u sedimentu nastaju metamorfni minerali (fosferit, pirokseni, tinjci). Škriljavi varijaritet mramora bogat filosilikatima naziva se cipolin. Od mramora u antici načinjena su najljepša kiparska djela i najznačajnije građevine antike. Skulpture su nastale od čuvenog mramora s grčkog otoka Parosa i brda Pentelikona. Najpoznatiji i cijenjen je mramor iz Carrare u Italiji od kojeg je izrađen i Michelangelov David.

Vapnenac (Prirodni kamen)

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna) stijena koja sadrži najmanje 50% minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita). Nastao je taloženjem vapnenih kućica i skeleta izumrlih morskih životinja, a donekle i bilja.
Čisti vapnenac bijele je boje. Vapnenac izgrađuju vrlo sitni neprozirni kristalići nevidljivi golim okom. Od minerala željeza postaje žućkast ili crvenkast, od ugljevite tvari tamnosiv do crn. Lako podliježe kemijskom djelovanju atmosferilija, otapa se, a sporedni i netopljivi minerali zaostaju na površini tvoreći zemlju crvenicu. Otapanjem nastaju u vapnencu i karakteristični oblici krša; škrape, ponikve, špilje i dr..
U prirodi je glavni sastojak sedimentnih stijena nastalih od aluvijalnih naslaga ljuštura mikroskopski sitnih praživotinja tijekom dugih vremenskih razdoblja.